fbpx
European Western Balkans
Politika

ISAC fond: Usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU 52 odsto u prvoj polovni godine

Zastave Srbije i EU; Foto: Evropski savet

BEOGRAD – U prvoj polovini 2025. godine Srbija je dosegla stopu usaglašenosti od 52 odsto sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom (ZSBP) EU, pokazuje nova analiza Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond). Nivo usklađenosti od oko 50 odsto konstantan je tokom protekle tri godine, a ove godine je nešto manji u odnosu na kraj 2024, kada je iznosio 59 procenata.

Ove stope su najniže među državama kandidatima za članstvo u EU (Srbija trenutno ima isti procenat usaglašenosti kao i Gruzija), osim Turske, čije su pregovori o pristupanju efikasno zamrznuti već nekoliko godina, dodaje se u analizi.

Kako se navodi, glavni razlog za nisku stopu jeste što je tokom prve polovine 2025. EU usvojila dva nova paketa sankcija prema Ruskoj Federaciji, 16. i 17, čime se povećao obim sankcija i, shodno tome, broj deklaracija usmerenih protiv Ruske Federacije, a u vezi sa njenim ratom u Ukrajini.

“Kao i prethodnih godina, Srbija je izbegavala usaglašavanje sa deklaracijama i merama usmerenim protiv Ruske Federacije i Narodne Republike Kine, uključujući one koje su ciljale njihove državljane, subjekte ili interese. Jedan od glavnih razloga za ovaj stav ostaje pitanje Kosova, jer Srbija i dalje nastoji da dobije podršku Rusije i Kine u različitim međunarodnim forumima (pre svega Ujedinjenim nacijama i povezanim agencijama) po ovom pitanju”, navodi se u analizi.

Takođe, Srbija nije usaglasila sa deklaracijama i merama na druge teme, mada su u većini slučajeva one bile na neki način povezane sa Rusijom i oružanim sukobom u Ukrajini.

Od 1. januara do 30. juna 2025. EU je izdala 64 deklaracije sa kojima je pozvala države kandidate i partnere da se usaglase. U ovom periodu, Srbija se usaglasila sa 33 deklaracije, odnosno sa merama koje iz njih proizilaze, dok to nije učinila u vezi 31 deklaracije.

Kada je reč o konkretnim pitanjima, Srbija se nije usaglasila sa šesnaest ZSBP deklaracija koje se odnose na rat u Ukrajini; četiri koje se odnose na Belorusiju; tri koje se odnose na pitanja vezana sajber i sajber napade; i po jednom deklaracijom koje se odnose na Gvatemalu, Globalni režim sankcija EU za ljudska prava, unutrašnju situaciju u Rusiji, Moldaviju, upotrebu hemijskog oružja, Severnu Koreju i Mali.

S druge strane, Srbija se usaglasila sa po tri ZSBP deklaracije koje se odnose na rat u Ukrajini, obeležavanje važnih međunarodnih datuma, situaciju na Bliskom istoku, u Sudanu i Venecueli; sa po dve deklaracije koje se odnose na terorizam, Burmu/Mjanmar, Iran i Demokratsku Republiku Kongo; te sa po jednom deklaracijom koje se odnose na situaciju u više regiona.

Povezani članci

Rot: Važan nastavak i ubrzanje dinamike reformskih procesa

EWB

Narodna skupština izabrala članove Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje

EWB

Dačić: Očekujem da proces proširenja EU uđe u novu fazu

EWB