BRISEL – I dalje postoje izazovi u uspostavljanju uverljivog učinka u pogledu istraga, optužnica i pravosnažno okonačnih presuda u slučajevima visoke korupcije, uključujući i oduzimanje imovine stečene kriminalom, navodi se u izveštaju Evropske komisije o vladavini prava u delu koji se odnosu na borbu protiv korupcije.
Od prošle godine, Evropska komisija objavljuje izveštaje o vladavini prava i za zemlje kandidate sa Zapadnog Balkana po istoj metodologiji po kojoj prati stanje u ovoj oblasti i u državama članicama. Ovogodišnji izveštaji objavljeni su 8. jula.
Evropska komisija osvrće se na “najžešću” borbu protiv korupcije koju je predsednik Srbije najavljivao polovinom januara u provladinim medijima.
“Mislim da će ljudi biti zadovoljni. To će biti najžešća borba protiv korupcije ikada u savremenom vremenu provedena u Srbiji. Potrebne su određene pripreme, ali verujem tamo od Svetog Jovana ili od Svetog Save da će ljudi već na dnevnom nivou moći da vide neke rezultate”, rekao je predsednik gostujući na televiziji Pink.
Evropska komisija primećuje da je predsednik najavio borbu protiv korupcije u medijima, kao i da su nekoliko dana nakon njegovih najava počela hapšenja.
“U televizijskom intervjuu 10. februar predsednik Vučić izjavio je da će se borba protiv korupcije uskoro dogoditi. Tri dana kasnije započeta su hapšenja u okviru nove antikorupcijske kampanje”, navodi se u izveštaju.
Ove istrage, prema oceni Evropske komisije, izazivaju zabrinutost za sistemsku borbu protiv korupcije bez političkog uplitanja.
Među uhapšenima u tim akcijama su bivši direktor Elektroprivrede Srbije Milorad Grčić, bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, biznismen Aleksandar Papić, braća Nemanja i Novak Stajić koji se sumnjiče da su odobravali ozakonjenje nelegalnim objektima.
“U februaru 2025. godine uhapšeno je 153 osobe, a neka hapšenja su bila povezana sa slučajevima koji su dugo stajali bez pomaka. Među uhapšenima su se našli državni zvaničnici, direktori javnih preduzeća, predstavnici lokalnih samouprava i direktori domova zdravlja”, podsećaju iz Komisije.
Naglašavaju da i dalje postoje izazovi u uspostavljanju uverljivog učinka u pogledu istraga, optužnica i pravosnažno okončanih presuda u slučajevima visoke korupcije, uključujući i imovine stečene kriminalom.
U tom kontekstu, Komisija izdvaja nevoljnost tužilaštva i policije protiv osumnjičenih za korupciju koji su bliski političkoj i ekonomskoj moći kao trajni problem.
Istraga o nadstrešnici “u toku”, uključeno i Evropsko javno tužilaštvo
U izveštaju se spominju i istrage vezane za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Podsećaju iz Komisije da je u decembru je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo optužnice protiv 13 javnih funkcionera zbog ugrožavanja javne bezbednosti, uključujući i bivšeg ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, koji je potom podneo ostavku.
Međutim, ukazuju da paralelne istrage o povezanim koruptivnim delima izazvale su rizike od nekoordinisanog postupanja na početku, zbog podeljenih nadležnosti između četiri specijalizovana odeljenja za borbu protiv korupcije i Tužilaštva za organizovani kriminal.
“U početku su i Više javno tužilaštvo u Novom Sadu i Više javno tužilaštvo u Beogradu započeli odvojene istrage, koje su kasnije prenete od strane Republičkog javnog tužioca Tužilaštvu za organizovani kriminal. Ovim prenosom je omogućeno da jedan tužilački organ vodi istragu, koja je i dalje u toku”, navodi se u izveštaju EK i podseća da je u martu i Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) takođe je pokrenulo istragu u vezi s rekonstrukcijom železničke stanice.
Kada je reč o borbi protiv korupcije, Evropska komisija zamera to što postoje manjkavosti u zakonodavstvu ali i u praksi kada je reč o Tužilaštvo za organizovani kriminal, koje je nadležno za slučajeve visoke korupcije.
“Uloga i mandat tog tužilaštva u pogledu koordinacije korupcijskih istraga koje vode specijalizovana odeljenja viših javnih tužilaštava nisu dovoljno precizno regulisani zakonom. To ugrožava doslednost postupanja u borbi protiv korupcije i smanjuje efikasnost u praksi. Dodatno, nedostatak transparentnosti rada tužilaštva, kao i slaba kontrola odbačenih predmeta i učestala kašnjenja, negativno utiču na poverenje javnosti i odgovornost institucija”, navodi izveštaj EK.
Kada je reč o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv korupcije koja je usvojena za period 2024-2028. godine, Evropska komisija kaže da ona uključuje mere koje je preporučila ranije Evropska komisija, a koje se odnose na sektore posebno podložne korupciji, ali da su aktivnosti uključene u Akcioni plan užeg obima u odnosu na identifikovane probleme i ne obuhvataju u potpunosti preporuke koje je dao GRECO.
U izveštaju se podseća i na rezulate istraživanja Eurobarometra o percepciji korupcije koji su pokazali da 85% ispitanika u Srbiji smatra da je korupcija rasprostranjena u njihovoj zemlji, dok je prosek za EU 69% na ovo pitanje. Takođe, 31% građana oseća da ih korupcije lično pogađa u svakodnevnom životu, dok 53% kompanija smatra da je korupcija problem za njihovo poslovanje.