fbpx
European Western Balkans
Izdvojeno Politika

Fridom haus: Dalji pad Srbije u oblastima slobode medija, civilnog društva i korupcije

Foto: FoNet

VAŠINGTON – Srbija je u novom godišnjem izveštaju Fridom hausa treću godinu za redom svrstana u kategoriju „hibridnih režima“. Kvalitet demokratije koji se prema izveštaju Fridom hausa meri od 1 do 7, ove godine ocenjen je sa 3,79, što je još niže u odnosu na prethodnu godinu, kada je srpska demokratija dobila najnižu ocenu do tada – 3,89.

U izveštaju se navodi da je demokratija u Srbiji nastavila svoju silaznu putanju i u 2021. godini, nakon „turbulentnih događaja“ iz 2020. Dodaje se da je propuštena prilika da se poboljšaju demokratsko upravljanje i izborni uslovi, a kontinuirani pad slobode medija i okupljanja kao i korupcionaške afere i veze državnih zvaničnika sa organizovanim kriminalom, “dodatno su nagrizli demokratske institucije”.

“U Srbiji su predsednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka dominirali političkim institucijama…Očigledni neuspeh međupartijskog dijaloga kojim je posredovao Evropski parlament, nakon bojkota izbora opozicije 2020. godine, i nedostatak poboljšanja izbornih uslova u zemlji obeležili su kontinuiranu političku krizu izazvanu pogoršanjem demokratskih institucija”, navodi Fridom haus.

Niže ocene u odnosu na 2020. godinu Srbija je dobila u tri oblasti: nezavisnost medija, borba protiv korupcije i atmosfere u kojoj radi civilno društvo.

Gušenje slobode medija pomoću Telekoma

Rejting nezavisnih medija, godinama jedna od najlošije ocenjenih oblasti u izveštaju Fridom hausa, dodatno je opala sa 3,25 na 3,00 zbog kontinuiranog i sve većeg pritiska vlade na nezavisne medije i novinare, kao i sve većeg „zarobljavanja medija preko državnog Telekoma“.

Navodi se da je kupovinom državne Pošte NET, bez tendera, Telekom povećao svoj uticaj na kablovskom tržištu, osnivajući kanal Euronews Srbija, a takođe je “kontroverzno pokušao da sklopi komercijalno sumnjive poslove kako bi ugrozio Junajted grupu kao glavnog konkurenta i vlasnika jedina dva kritična televizija kanala u zemlji N1 i Nova”.

Posmatrači Fridom hausa ove poteze protumačili su kao pokušaje gušenja slobode medija i povećanje uticaja vladajuće Srpske napredne stranke i predsednika Aleksandra Vučiča, kako u zemlji tako i u regionu. Primećuje se da uprkos usvajanju Medijske strategije i Akcionog plana za njegovo sprovođenje, nivo nepoverenja između medijskih radnika i vlasti nije se smanjio.

Organizovani kriminal i korupcionaške afere

Kada je u pitanju borba protiv korupcije, sa prošlogodišnjih 3,50 ocena je opala na 3,25 zbog kako se navodi u izveštaju „niza skandala koji ukazuju na veze između državnih struktura i funkcionera vladajuće partije, sa jedne strane i organizovanog kriminala sa druge.

Izveštaj je raskole unutar „hegemonističke Srpske napredne stranke“ povezao sa slučajevima organizovanog kriminala i korupcije, uz ocenu su tom prilikom razotkrivene veze između organizovanih kriminalnih grupa i visokih funkcionera državnog aparata.

Kao najistaknutiji primer izveštaj navodi hapšenje Veljka Belivuka, optuženog za teška krivična dela. Spominju se i druge afere poput Jovanjice, a izveštaj je primetio da je njen vlasnik pušten u kućni pritvor, kao i da ga je javno branio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Istrage u svim ovim slučajeivma su u toku, ali optužbe među rukovodstvom SNS-a i njihovim unutarstranačkim borbama ukazuju na umeštanost barem nekih visokih vladainih zvaničnika u organizovani kriminal i korupciju”, navodi se u izveštaju Fridom hausa.

Zastrašeno civilno društvo

Atmosfera u kojoj deluje civilno društvo dobila je opala je sa 5,50 na 5,25 zbog zastrašivanja organizacija civilnog društva od strane vladinih zvaničnika i provladinih medija, kao i nasilja nad mirnim demonstrantima.

Ocenjuje se da je civilno društvo delovalo u neprijateljskoj atmosferi uz česte kampanje kleveta od strane predstavnika vladajućih partija i provladinih medija, ali i pod insitucionalnim pritiscima.

„Tokom godine, predstavnici vladajućih stranaka i provladini mediji vodili su niz napada na organizacije civilnog društva i medije, uključujući optužbe za kriminal ili izdaju bez dokaza. Ukupna atmosfera za predstavnike civilnog društva i novinare u nekim aspektima pogoršala se od 2020, iako je zabeleženi broj napada na novinare bio manji u 2021“, stoji u izveštaju.

Primećeno je i da su provladini tabloidi objavljivali analize finansiranja organizacija civilnog društva i medija u Srbiji, “što implicira da rade za strane interese”. Konstatuje se da još uvek nije rešen slučaj “Spisak” kada je veliki broj OCD i nezavisnih medija dospeo pod istragu Uprave za sprečavanje pranja novca, bez dokaza i opravdanog razloga.

U delu o ekološkim protestima kaže se da su oni “najistaknutiji oblik građanskih demonstracija u 2021. godini”, jer je nekoliko aktivističkih organizacija i političkih partija skrenulo pažnju na različita pitanja, od zagađnenja vazduha i izgrade mini-hidroelektrana do najavljene izgradenju rudnika litijuma.

Primećeno je da iako nije bilo većih sukoba policije i građana, na demonstracijama su korišćeni drugi obici nasilja i zastrašivanja. Navodi se posebno slučaj protesta u Šapcu kada su demonstrante napali naoružani nasilnici koji su buldožerom pokušavali da pregaze masu, a policija je zastrašivala građane, aktivist i novinare da ih odvrati od učešća na protestima.

Povezani članci

Fajon: Koronavirus nije izgovor za “zaključavanje” demokratije

Danas

Formiran skupštinski Odbor za evropske integracije, predsednica Elvira Kovač

EWB

Predstavljen izveštaj EK pred skupštinskim Odborom za evropske integracije, opozicija nije potpisala zaključak

Sofija Popović